Hrvatske planine koje bi svakako trebali posjetiti
Hrvatske planine koje bi svakako trebali posjetiti

Predivan pogled, svjež planinski zrak, zvukovi i mirisi prirode, mir i opuštenost – samo su neki od razloga zašto planinarenje postaje sve popularnije. Boravak u planinama je koristan za tijelo, ali i duh. Za razliku od ostalih aktivnosti na otvorenom, planinarenje je dostupno svima tijekom cijele godine. Naravno, to ovisi o fizičkoj kondiciji, ali i opremljenosti osobe koja kreće u planine.

I ne treba zaboraviti kako je planinarenje društvena aktivnost. Bilo da poznajete nekoga tko je učlanjen u planinarsko društvo ili planinari s prijateljima, obitelji ili u nekom drugom aranžmanu, zasigurno ste već čuli da je upravo u planinama stvorio prava prijateljstva. Odlazeći u planine, sigurno ćete upoznati zanimljive ljude, sa sličnim interesima, ali i vjerojatno ojačati sadašnja prijateljstva. 

Ako se i vi radujete boravku u prirodi, divnim prizorima s visina, atmosferi, rekreaciji i ljudima, planinarenje je odličan izbor. To ne znači da se morate planinariti po Alpama i krenuti na planinarske pohode koji traju par dana. Mi vam donosimo prijedlog hrvatskih planina koje se svakako isplati posjetiti.

Velebit

Ovo je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj. Zbog toga što se proteže od Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku, pruža poglede od kojih zastaje dah.

Za planinarenje su jednako dobri sjeverni, i srednji i južni Velebit. Sjeverni Velebit je proglašen Nacionalnim parkom te  je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Sama staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km (8-9 sati hoda) prolazi područjem Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan , preko prijevoja Veliki Alan do Oštarijskih vrata (927 m).

Učka

Najviša je planina istarskog poluotoka, zaštićena kao park prirode i pruža se uzduž opatijske rivijere. Najviši vrh Učke je Vojak, a na njemu se nalazi vidikovac. Visok je pet metara i s njega se pruža najljepši vidik u Istri. Kada je vrijeme vedro, s njega se vide Istra, Riječki zaljev, sjeverni Jadran s otocima, Gorski kotar, Velebit, Ćićarija, Tršćanski zaljev, Julijske Alpe i Dolomiti u Italiji. Glavno ishodište je za uspone je prijevoj Poklon, kojim je planina odijeljena od Ćićarije.

Risnjak

Riječ je o planinskom masivu koji se sastoji od više planinskih vrhova i zbog bogatstva životinjskog te biljnog svijeta spada u najljepše hrvatske planine. Risnjak je također zaštićen kao Nacionalni park, a dobio je dobila ime po risu. Pod Risnjakom izvire rijeka Kupa, jedna od najčišćih rijeka u Hrvatskoj.

Prekrasni vidici koji se pružaju sa1528 m nadmorske visine na Kvarnerski zaljev, Istru i Julijske Alpe u susjednu Sloveniju, oduševit će svakog planinara. Najatraktivniji dio je prostor ispod samog vrha Velikog Risnjaka, na Schlosserovoj livadi, a gdje se i nalazi planinarski dom s kuhinjom i smještajem.

Mosor

Mosor je planina u Dalmaciji, a koja se proteže se uz more, na potezu od Splita do Omiša. Veliki Kabal najviši je vrh Mosora, a omogućava širok vidik na obje njegove strane i sve vrhove na hrptu Mosora. Planina je dobila ime iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što bi značilo brdo-izvor.

Iako nije među najvišim planinama u Dinaridima i na jadranskoj obali, Mosor privlači veliki broj planinara. Sv. Jure najviši je vrh istočnog Mosora, a smatra se i najljepšim vrhom na Mosoru. Jabukovac je pak jedan od skrivenih mosorskih vrhova, a nalazi se točno na pola puta – udaljen od glavnog mosorskog grebena s njegove sjeverne strane. 

Biokovo

Biokovo je planinski masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore. Mnogi će reći kako je to najveća, najduža i najsurovija planina Dalmacije. Proteže se na 196 kvadratnih kilometara, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m). Sjeverni dio planine je proglašen Parkom prirode.

Biokovom dominiraju ponikve, a neke su izrazito duboke, čak i više od 100 metara. Najatraktivniji za planinare su vidikovac Vošac s planinarskim domom i najviši vrh Sveti Jure (1762 m). Najstarija planinarska staza za uspon na vrh Sveti Jure, s južne strane vodi iz sela Makar (229 m), preko planinarskog doma Vošac (1422 m) i planinarskog doma pod Svetim Jurom (1594 m), na vrh Sv. Jure (1762 m).

Samoborsko gorje

Samoborsko gorje je sjeverni masiv Žumberačkog gorja. Najviši vrh je Japetić koji je na 879 metara nadmorske visine. Po položaju, Žumberak i Samoborsko gorje prijelazno su područje između alpskoga i dinarskoga gorskog sustava. U njemu se isprepliću razna obilježja obaju sustava – tipična alpska obilježja su strme padine i duboko usječene doline te zašiljeni vrhovi, dinarska su ponikve, špilje i ponori u vapnencu.

Samoborsko gorje je samo jedan dio Žumberačke gore, odnosno njezim istočni nastavak. Glavna planinarska odredišta su Okić, Oštrc i Japetić. Zanimljiva mreža planinarskih putova daje niz mogućnosti za kratke i duge planinarske izlete.

Kalnik

Kalnik je smješten u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Glavni dio planine, dužine oko četrdesetak kilometara proteže se od istoka do zapada i širine desetak kilometara. Najviša točka, te najviši vrh Vranilac (643m), je označena geodetskim stupom. Od vrha prema sjeveroistoku strši niz stjenovitih zubaca, zvanih Sedam zuba.

Kalnik iz daleka djeluje kao impozantan zid istegnut u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Uz spomenutih stjenovitih "sedam zuba", glavne atrakcije su stari grad Veliki Kalnik, te vrh Mali Kalnik i najviši vrh Vranilac.

 

Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja, prethistorijsko razdoblje te razdoblje srednjeg vijeka. Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m.

Ivačka glava je pak kamenit vrh na glavnom dijelu Papuka. Na vrhu je nekada bila razgledna piramida, podignuta radi prostranog vidika preko Podravine sve do planine Mecsek u Mađarskoj, a preko Požeške kotline do bosanskih planina. Iako danas nema piramide, po slikovitosti vrha i vidika s njega, Ivačka je najljepši vrh na Papuku i jedan od najljepših u slavonskom gorju.

 

Planinarska oprema

Planinarska oprema i njen izbor ovise o karakteru planinarskog izleta, odnosno trajanju, očekivanim okolnostima i o osobnim potrebama svakog planinara. Ovdje donosimo popis uobičajene opreme za planinare koji možete koristiti kao praktičan podsjetnik prilikom priprema za izlete te prijedlog korisnih multialata.

 

Osnovna osobna oprema za planinare uključuje:

•           planinarske cipele (gojzerice)

•           hodački štapovi – potrebne ovisno o terenu

•           mobitel

•           naočale za sunce

•           novčanik s osobnom i planinarskom iskaznicom – ako ju posjedujete

•           dovoljno rezervne odjeće u ruksaku (hlače – kratke/duge, čarape, donje rublje, brzosušeća majica, majica / košulja, flis majica ili jakna, vjetrovka ili jakna za kišu te vjetar)

Kako bi u svojoj planinarskoj avanturi bili spremni na očekivane, ali i neočekivane situacije sa sobom možete ponijeti Outdoor Multialat Signal koji je dizajniran za planinarenje i druge aktivnosti. Dolazi s kremenom za potpalu vatre, čekićem, jednoručnom oštricom i zviždaljkom za slučaj opasnosti. Ako vam ipak treba nešto s osnovnijim alatima, onda će vam biti i više nego dovoljan Skeletool CX – malen, lagan i s izdržljivom oštricom (154 CM čelik).

S druge strane, dok u ruksaku nosite multialat Signal, na ruksak pak možete zakvačiti Crater C33 – jer ima karabiner za pričvršćivanje pa ćete na najbrži način doći do oštrice i otvarača za boce.

Komentari
5

(Ocijenjeno: 1 puta)

učitavam komentare...